Brže od pregledniku!
41 odnosi: Armija Republike Bosne i Hercegovine, Šekovići, Žepče, Živinički sokolovi, Živinice, Čelić, Banovići, Bistarac, Bošnjačko-hrvatski sukob, Brčko, Breške, Darko Juka, Dokanj, Domovinski rat, Drijenča, Drugi korpus Armije RBiH, Gradačac, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska zajednica Soli, Hrvatsko vijeće obrane, Husino, Ivo Andrić Lužanski, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Lopare, Lug (Živinice, BiH), Lukavac, Majevica, Orašje (Tuzla, BiH), Ozren, Par Selo, Radio Herceg-Bosne, Tuzla, Vareš, Vojska Republike Srpske, Zračna luka Tuzla, 10. svibnja, 115. brigada HVO "Zrinski", 16. prosinca, 1992., 6. siječnja.
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Šekovići
Šekovići su općina u sjeveroistočnoj BiH, koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Šekovići · Vidi više »
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Žepče · Vidi više »
Živinički sokolovi
Živinički sokolovi (premijera 18. ožujka 2017. godina) je dokumentarno-igrani film producenta Maria Lukića.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Živinički sokolovi · Vidi više »
Živinice
Živinice su grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Živinice · Vidi više »
Čelić
Čelić je grad i općina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Čelić · Vidi više »
Banovići
Banovići su grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Banovići · Vidi više »
Bistarac
Bistarac je jezero u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Bistarac · Vidi više »
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Brčko · Vidi više »
Breške
Breške su naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Breške · Vidi više »
Darko Juka
Darko Juka (Mostar, 30. studenoga 1981.), hrvatski je književnik i publicist.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Darko Juka · Vidi više »
Dokanj
Dokanj je naseljeno mjesto u sastavu općine Tuzla, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Dokanj · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Domovinski rat · Vidi više »
Drijenča
Drijenča je naseljeno mjesto u sastavu općine Čelića, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Drijenča · Vidi više »
Drugi korpus Armije RBiH
Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine jedan je od sedam korpusa u Armiji Republike Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Drugi korpus Armije RBiH · Vidi više »
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Gradačac · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska zajednica Soli
Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ HB-a i HZ BP-a; 1, '''2''', 3, 4, 5, 6 - HZ: HB, BP, Usora, Srednja Bosna, '''Soli''', Vrhbosna. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), ''Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima'', Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.http://hrcak.srce.hr/file/66622 Društvena istraživanja Saša Mrduljaš: ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)'', vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.) Hrvatska zajednica Soli (HZS) je bila teritorijalno-administrativna zajednica hrvatskog naroda u BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Hrvatska zajednica Soli · Vidi više »
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »
Husino
Husino je naseljeno mjesto u sastavu općine Tuzla, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Husino · Vidi više »
Ivo Andrić Lužanski
Ivo Andrić - Lužanski (1956.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine, iz sela Luga.,(boš.) Emir Imamović: Nas komšija (pot)predsjednik: Ivo na Ganićevom putu, br.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Ivo Andrić Lužanski · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (kratica JRZ i PZO, srp. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana) bila je grana Jugoslavenske narodne armije sa zadatkom zaštite jugoslavenskog zračnog prostora te potpora kopnenim jedinicama.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana · Vidi više »
Lopare
Lopare su općina i naselje u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Lopare · Vidi više »
Lug (Živinice, BiH)
Lug je naseljeno mjesto u sastavu općine Živinice, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Lug (Živinice, BiH) · Vidi više »
Lukavac
Lukavac je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Lukavac · Vidi više »
Majevica
Majevica je niska planina u sjeverno-istočnoj Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Majevica · Vidi više »
Orašje (Tuzla, BiH)
Orašje je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Orašje (Tuzla, BiH) · Vidi više »
Ozren
* Operacija Ozren, ustaška operacija u BiH, 1942.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Ozren · Vidi više »
Par Selo
*Par Selo Gornje, naselje u općini Tuzla.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Par Selo · Vidi više »
Radio Herceg-Bosne
Radio Herceg-Bosne je radio postaja čije je sjedište u Mostaru.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Radio Herceg-Bosne · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Tuzla · Vidi više »
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Vareš · Vidi više »
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Vojska Republike Srpske · Vidi više »
Zračna luka Tuzla
Zračna luka Tuzla (IATA: TZL, ICAO: LQTZ) civilna je i vojna zračna luka u Gornjim Dubravama pored Tuzle u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i Zračna luka Tuzla · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i 10. svibnja · Vidi više »
115. brigada HVO "Zrinski"
115.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i 115. brigada HVO "Zrinski" · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i 16. prosinca · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i 1992. · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: 115. brigada HVO "Zrinski" i 6. siječnja · Vidi više »
